Već smo pisali o tome da su najkvalitetnije srpske rakije šljivovice, i po kvalitetu i po ceni, rame uz rame sa najprestižnijim francuskim konjacima i škotskim viskijima, a u „Srbiji među šljivama“ leži ogroman ekonomski potencijal, koji je, ruku na srce, slabo iskorišćen. Bez obzira na to što imamo veoma kvalitetno voće koje je preduslov za dobijanje rakija vrhunskog kvaliteta, ovaj potencijal je, nažalost, još na niskim granama. 

A svaki dobar domaćin zna kako se pravi rakija, što “dokazuje” u svom dvorištu, pa na jesen cela zemlja zamiriše na šljivu. Ipak, poslednjih decenija sve je više porodičnih destilerija, koje proizvode različite vrste rakije. Prema svetskim standardima i uvedenom HASAP sistemu. Dobrodošli u svet rakije. A, rakija bez destilerije ne ide.

Šta je destilerija?

Destilerija je mesto gde se proizvodi rakija. Kao što vino nastaje u vinarijama, destilerije su manje ili veće fabrike, porodične ili industrijske, koje sadrže sve što je potrebno da bi, po zadatim standardima proizvodile rakiju. U Srbiji se poslednjih godina ovaj biznis uglavnom vezuje za mala porodične preduzeća, što je odlično, jer na tržište stiže ponuda veoma kvalitetnih žestokih pića, koji zaista mogu da pariraju najkvalitetnijim svetskim žestokim gutljajima.

Destilerija

Proces dobijanja rakije je relativno jednostavan, zato svako seosko domaćinstvo ima mogućnost da pravi svoju sopstvenu rakiju. Najčešće se pravi rakija od šljive, poznata srpska šljivovica.

Pričali smo sa vrhunskim destilerima, i svi se slažu da je, pored novca i stručnosti, zaista potrebna i ljubav da bi krajnji proizvod bio vrhunski. A da bi rakija postala porodični biznis, odnosno da bismo dobili visoko kvalitetnu destileriju, neophodan je šljivik od tri-četiri hektara sa oko 2.000 stabala. A zatim i svi destilacioni aparati, u koje spadaju: kazan, hrastova burad za držanje rakije, kace za kominu, boce, punilice, zatvaračice, mašine za filtriranje… Potrebno je dalje, platiti uvođenje HASAP sistema, prema kojem se rakija mora proizvoditi. A ako ste tek zasadili šljivik, računajte da ćete nekoliko godina morati da kupujete meku rakiju i da pravite “prepek”.

Ipak, ukoliko ste samo ljubitelj ove žestine, a ne i njen proizvođač, preporučujemo Vam da rakiju od bilo kog voća – šljivovicu, kajsijevaču, jabukovaču, dunjevaču ili viljamovku, pazarite u srpskim destilerijama, odnosno u marketima, ali od proverenih proizvođača, koji su se tome porodično i profesionalno posvetili.

Lista TOP 19 Destilerija u Srbiji

1. Destilerija Zarić (Beograd)

Zaric e1611861344765

Dokazani i kvalitet od koga ne odustaje od 1946. godine, donosi nam Destilerija Zarić iz Kosjerića, poznata po proizvodnji rakije od šljive – jedine srpske rakije sa zaštićenim geografskim poreklom, koja zaslužno i sa ponosom nosi svoje ime – “Kraljica”. Tu su još i prepoznatljiva “Nostalgija”, rakija od dunje, “Nirvana” od kruške i “Medena” medovača, za koju porodica Zarić kaže da se najbolje opisuje kao brak sklopljen između „naočitog mladoženje“ – meda i „prelepe neveste“ – šljivove rakije . Destilerija Zarić je nastala na tradiciji i u prostoru nekadašnje čuvene destilerije rakije „Povlen“, čija je slava poslednje dve decenije bledela do dolaska porodice Zarić. Brojne nagrade i priznanja siguran su dokaz da su gutljaji njihovih žestokih pića čisti i visokokvalitetni. Proizvodni kapacitet Destilerije Zarić je oko milion litara godišnje. U rakiju stavljaju samo najkvalitetnije voće, a Zarić je jedna od najsavremenijih destilerija rakije u jugoistočnoj Evropi.

2. Destilerija Krstić (Kraljevo)

Destilerija Krstić je mlada, ali zasnovana na čvrstim principima i jakim stavovima. Svesni da u proizvodnji i dobijanju vrhunskog kvaliteta nema prečica, smatraju da je vreme njihov saveznik, a ne nešto sa čim se treba boriti. Tako da su za tri godine, koliko postoje, dosta toga naučili i uradili, a obećavaju da najbolje tek dolazi. Veoma su ponosni na njihove proizvode, a uskoro nas očekuje još puno novih ukusa iz njihove destilerije. Do tada uživajte uz njihovo čedo – rakiju Troglav, koja krepi telo, osnažuje duh i raspiruje ponos. U destileriji Krstić je šećer strogo zabranjena reč, kao i dodavanje aroma, boja i sličnih suplemenata koji narušavaju kvalitet i čistoću njihovog proizvoda. Rakije su im čiste i kvalitetne. Zahvaljujući tehnolozima iza kojih stoji dugogodišnje iskustvo i najsavremenija tehnologija, svaka rakija od početka (odabir voća) do kraja (odležavanje rakije) ima različit tretman, i upravo je to ono što joj daje posebnu notu. 

krstic

U njihovoj destileriji pravi se Troglav šljiva, malina, kajsija, višnja, dunja i kruška. Osnivač destilerije je ostvareni sportista, bivši kapiten naše košarkaške reprezentacije Nenad Krstić, koji se oprobao u evropskoj košarci kao i u NBA ligi, a sportske dvorane zamenio novom strašću – destilerijom, o kojoj će se tek definitivno pričati.

3. Destilerija Tok (Beograd)

Zlatni Tok 05

U Destileriji Tok kažu da su sve njihove rakije stvarane sa mnogo ljubavi. “Utkali smo najčistije emocije i puno volje u naše proizvode, a u kompoziciji sa znanjem, kreirali smo jedinstven brend na rakijskoj sceni Balkana”, tvrde u ovoj destileriji, koja je iz porodične manufakture prerasla u proizvodnju limitiranih serija vrhunskih rakija od šljive. Destileriju danas vodi njen osnivač Veroljub Urošević, sa svojim sinovima, koji su eksperti tehnologije proizvodnje rakija. Zasadi šljiva Crvene ranke, Požegače i Trnovače, kao i sorti kombinovanih svojstava Čačanske rodne i Čačanske lepotice, osnovni su i jedini sastojci njihovih rakija. Koriste isključivo voće iz sopstvenih zasada, u kojima uzgajaju devet sorti šljiva. U Toku koriste bakarni destilacioni aparat, projektovan posebno za njih, i kažu, prvi tog tipa u Srbiji. Dvokratna frakciona destilacija predstavlja stub tehnološkog procesa za dobijanje prvoklasnih destilata sa velikim potencijalom za dugogodišnje odležavanje. Mnogi će Vam za Tok reći da je sinonim za kvalitet u boci.

4. Destilerija Aleksić Prvi (Guberevac)

U srcu Šumadije, skrivena svežim zelenilom lišća i uronjena u duboko plavetnilo šljiva, nalazi se Destilerija Aleksić Prvi, koja proizvodi neke od najkvalitetnijih srpskih rakija na tradicionalan način. Gružani su odvajkada uzgajali voće i pekli najbolje rakije koje su bile poznate i priznate u celom svetu. Na dugoj tradiciji u proizvodnji rakije u ovom kraju zasnovan je moderan pogon za proizvodnju jakih alkoholnih pića na tradicionalan način. Proizvodni pogoni se nalaze u selu Guberevac, na pola puta Kraljevo – Kragujevac. Sa sopstvenih zasada strogim odabirom najkvalitetnijih plodova proizvodi se Gružanska Nit, rakija vrhunskog kvaliteta, prepoznatljiva po prefinjenosti i punoći ukusa, koji su rezultat pažljivo vođenog proizvodnog procesa. 

gruzanskanit

Pored šljivovice, poznati su i njihovi ekskluziviteti: “Gružanska nit” viljamovka, dunjevača, medovina… Sve ih možete naći u ekskluzivnim bocama od 0,7l, upakovane u kutije sa zlatotiskom. Rakija sa potpisom destilerije Aleksić Prvi stigla je do Austrije, pa i do Amerike, uglavnom Čikaga.

trivulesk

5. Destilerija Trivulesk (Leskovac)

Destilerija Trivulesk se bavi proizvodnjom svih vrsta voćnih rakija, među kojima se svojim kvalitetom izdvaja rakija od kruške Vilijamovke. Voće sa leskovačkog pobrđa, koje je kao bogom dano za uzgoj svih voćnih vrsta, spoj tradicionalne i moderne tehnologije, kao i vrhunski stručni kadar, siguran su recept za dobijanje najkvalitetnijih rakija. Iako relativno mlada, nastala 2015. godine, Trivunova destilerija je na internacionalnim i nacionalnim takmičenjima ovenčana desetinama značajnih nagrada i priznanja za svoje proizvode, a posebno se diči činjenicom da je trostruki uzastopni šampion Poljoprivrednog sajma u Novom Sadu za vrhunski kvalitet rakija. Godišnji kapacitet destilerije je 50.000 boca. Proizvodni program čini devet vrsta rakija sa 34 proizvoda: vilijamovka, kajsijevača, dunjevača, šljivovica, jabukovača, lozovača, voćna, medica i specijalna rakija travarica.

Posebno se izdvajaju boce u obliku kamiona, motora, harmonike i trube, koje su delo italijanskih dizajnera. Zaštitni znak destilerije je “Vilijamovka s plodom”, ekskluzivna boca u kojoj se nalazi zreo plod kruške. Zastupljen i u najelitnijim restoranima, hotelima, kao i velikim trgovinskim lancima u Srbiji.

6. Perun destilerija (Internet prodavnica)

Perun

Iz Destilerije Perun poručuju: “opusti se, uživaj i budi slobodan”! A kako to najbolje uraditi, nego uz čašicu vrhunske duplo destilisane, premium rakijice, sa njihovim pečatom. Perun rakija, koja je odnela više od 50 nagrada, je esencija najboljeg što teče kroz voće: snaga zemlje, brzina vetra, neuhvatljivost vode i energija svetlosti. Voće je pretočeno u flašu bez pravljenja kompromisa. Savršen plod, tehnika proizvodnje, savršena rakija. I sve je jednostavno. I lako. Prave posebnu rakiju od posebnog voća. U ovoj destileriji se koristi najkvalitetnija moderna tehnologija koja njihovoj rakiji obezbeđuje najviši standard. Mudrost tradicije udružena je sa savremenim znanjem i naprednom tehnologijom. Kao rezultat dobijeno je sofisticirano, ali snažno piće. Perun rakije se danas toče širom sveta, pa ako se ikad nađete u jednom od najboljih barova po Forbsovoj listi 2015 – “Employees Only” u Njujorku, naručite čašicu Peruna. Sigurni smo da Vam neće biti jedina. Destilerija Perun, osim šljivovice, proizvodi i rakije od dunje, kajsije, kruške viljamovke, a poznat je i nagrađivan njihov džin sa ukusom mente, sa mladim orasima potopljenim u rakiju od jabuke uz aromatično bilje i citruse, te džin inovativnog ukusa sa elementima borovih iglica.

7. Destilerija Bojkovčanka (Mionica)

quburich

Osim toga što je proputovala svih pet kontinenata, rakija Destilerije Bojkovčanka stigla je i do Ruske svemirske stanice “Mir”. Njihovu rakiju kojom se ponose, a nude je u osam različitih ukusa: šljiva, dunja, kajsija, kajsija barik, lozovača, kruška, kruška viljamovka i višnja. Ponos ove destilerije je 10 godina stara “Šljiva Bojkovčanka”. Rakiju Bojkovčanku možete kupiti na više od 150 prodajnih mesta u Srbiji i inostranstvu. Zamišljena kao univerzalni srpski suvenir vrhunskog kvaliteta i etno prizvuka, Bojkovčanka je osnovana 1985. godine u valjevskoj Mionici. Imenu “Bojkovčanka” kumovao je srpski grafičar Veljko Mihajlović, koji joj je dao ime po nekadašnjem nazivu obližnjeg brda. I tako je, od svog osnivanja do danas, Bojkovčanka prevalila put od lokalnog etno suvenira do modernog popularnog brenda, zadržavajući nenadmašan kvalitet stare srpske šljivovice. Zahvaljujući neponovljivom ukusu i kvalitetu, došla je do mnogih ambasada, visokih zvaničnika i uspešnih privrednika. Bojkovčanka je dosad ocenjivana 548 puta, a okitila se sa 570 odličja na domaćoj i inostranoj sceni. Na Međunarodnom sajmu u Ljubljani 2007. godine, u konkurenciji od 624 učesnika iz celog sveta, dobila je titulu apsolutnog šampiona sa najvećom mogućom ocenom.

8. Destilerija Hubert 1924 (Banatsko veliko selo)

Hubert

Još 1924. kad se Banatsko veliko selo zvalo Hubert, slasna rakija je kružila šorom. Čist i izražen miris voća sačuvali su i vlasnici Destilerije Hubert 1924 i danas proizvode autentičnu vojvođansku rakiju. Ukusa ima koliko Vam duša traži, jasnih i blagih. Ispija se s nogu, uz zvuke tamburice, a kad zamiriše ljubiteljima ovog žestokog pića, puno je srce. Ova porodična destilerija osnovana je 2007. godine, a osnovna delatnost im je proizvodnja prirodnih rakija od šljive, dunje, kajsije, jabuke, kruške, kao i likera od višnje i maline. Sopstvene voćnjake gaje na 15 hektara, sa kojih ručno skupljaju plodove voća i transportuju ih do destilerije. Objekat u kome se danas nalazi Destilerija Hubert 1924 sagrađen je 1901. godine, a pogon za proizvodnju rakije 1924. godine, pa otuda i ime destilerije. Njihove rakije možete naručiti online, klikom iz Vaše udobne fotelje, a osim vrhunskih rakija upakovanih u lepe okrugle staklene boce, u ovoj destileriji možete kupiti i veoma dekorativnu kutiju za poklon za tri flaše. Značajna informacija je i ta da je za porudžbinu veću od 5.000 dinara, dostava besplatna.

9. Destilerija Petrović (Ruma)

destilerija petrovic

Osnovana tačno pre decenije, 2011 godine, Destilerija Petrović se od početka vodila jasnom vizijom: stvaranje brenda „A’storia“, koji će postati sinonim za najkvalitetnije voćne rakije proizvedene u zanatskom tipu proizvodnje. Odlučili su se za rakije sa izraženom aromom, proizvedene na tradicionalan način – destilacijom na bakarnom kazanu uz obavezni prepek (redestilaciju). Vođeni činjenicom da vrhunska rakija može da se dobije samo od voća u punoj tehnološkoj zrelosti, njihove rakije proizvode isključivo od takvog voća. Potvrdu vrhunskog kvaliteta proizvedenih pića dobili su odmah, na prvim ocenjivanjima rakija sa njihovim potpisom. Pod brendom „A’storia“ mogu da se nađu isključivo rakije ocenjene najvišim ocenama. Iz ovog razloga, svaka boca destilerije Petrović je obeležena serijskim brojem i godinom proizvodnje, i za svaku originalno punjenu bocu, kažu, lično su odgovorni. U vlasništvu Destilerije Petrović je i kuća za odmor, „Vila A’storia“, smeštena u rumskom naselju „Breg“. Izgrađena 1936. godine i u nekoliko navrata adaptirana, idealna je za porodični odmor.

10. Destilerija Čolić (Kutlovo)

Colic

Svaka kap rakije nastale u Destileriji Čolić obojena je tradicijom i strašću. Smeštena u selu Kutlovo, na putu koji spaja Kragujevac i Gornji Milanovac, u reonu gde priroda voću daruje sve ono što je potrebno za tu proizvodnju, Destilerija Čolić primenom savremenih tehnoloških dostignuća sebi je dala zadatak da kvalitet iz voća sačuva i pretoči u svoje proizvode. Ovo opredeljenje pokazuje i ispunjavanjem standarda kvaliteta HCCP, čime su njeni proizvodi apsolutno bezbedni u pogledu zdravstvene ispravnosti za potrošače. U proizvodnji se koriste odabrani i ručno brani plodovi starih rakijskih sorti: Požegača, Crvena ranka, Trnovača, kao i novih sorti Instituta za voćarstvo u Čačku, Čačanska lepotica i Čačanska rodna. Pažljivom selekcijom odabrali su najbolje plodove sa više od 30 hektara sopstvenog zasada. Takvom kvalitetu brojne nagrade nisu mogle da izostanu. Proizvode Destilerije Čolić prepoznaćete po zlatnom zmaju, znaku firme koji asocira na vezu sa prošlošću i očuvanje tradicije proizvodnje kvalitetne rakije. Destilerija Čolić proizvodi gotovo sve vrste voćnih rakija, pod imenom “Dostojno”, pa ćete tako dostojno moći da degustirate i uživate u njihovoj rakiji od šljive, jabuke, dunje, kruške viljamovke, ali i rakiji od jabuke sa medom.

11. Destilerija Jezdić (Zabrdica)

jezdic rakija

Poznati srpski glumac Nenad Jezdić je na svojoj pradedovini, u selu Zabrdica, kraj Valjeva, pre 20-ak godina prve zasade voća iz, kako kaže, romantičnih pobuda, zasadio na 70 ari. Planovi i voćke od kojih nastaje Jezdić rakija, su se od tadašnjih emotivnih pobuda, do danas razvile u ozbiljan biznis Destilerije Jezdić, a rakija sa oznakom zanimljivog i atraktivnog logoa, danas putuje širom naše zemlje, a stiže i do inostranstva. Jezdić danas na ovoj zemlji ima veliku destileriju, potrebne kamione za prevoz voća i ozbiljno se posvetio ovom, za glumca, neobičnom poslu. Voće od koga nastaje rakija Jezdić pokriva 15 hektara veoma kvalitetne zemlje. Tu plodovi rastu, prerađuju se, fermentišu i destilišu. Jezdić rakiju možete kupiti u maloprodajnom mestu u Beogradu, u Ulici Majke Jevrosime 2. Ovu kvalitetnu rakiju možete naručiti i preko interneta i dobre “Jezdić” kapljice stižu pravac na Vaš prag. Jezdić svoju šljivu, višnju, krušku, dunju i medovu, pakuje u čokanje od 0,04 litra, kao i u boce od 0,7l. Jezdić rakija je danas poznati brend, nagrađen brojnim priznanjima, ali prve nagrade “pale” su odmah po početku proizvodnje, pre dve decenije, i to za glumčevu šljivu, višnju i medicu.

12. Destilerija Mladenović (Stara Pazova)

Mladenovic

Lepo je Destilerija Mladenović “zaokružila” prethodnu godinu. Priznanja su stigla u oktobru na Novosadskom sajmu poljoprivrede. Zlatnu medalju dobila je njihova “Leposava”, rakija od dunje, a srebrnu “Ljiljana”, rakija od kruške viljamovke. Prethodno je i kajsijevača “Ljubinka” na istoj manifestaciji nagrađena srebrnom medaljom za kvalitet. Ove lepotice samo su deo kvalitetnog asortimana veoma mlade Destilerije Mladenović, osnovane 2018. godine u Staroj Pazovi. Priroda i porodica kao najviše vrednosti inspirišu ovaj brend, poručuju Mladenovići. Kako je rakija ženskog roda, tako je vlasnik davao nazive svojim rakijama po ženskim imenima (Milika, Ljubinka, Ljiljana, Malina, Leposava i Jelisaveta) koje su činile i danas čine stub u njegovoj familiji. Destilerija proizvodi sedam vrsta tradicionalnih rakija koje su moderno upakovane. 

Duh tradicije, neprekidan rast i težnja ka kvalitetu, utkani su u svaki gutljaj žestine Destilerije Mladenović. Ne sumnjamo da ih tek čekaju priznanja za rad, kvalitet i ljubav koju je porodica Mladenović utkala u svoje lepotice, a za sada ih možete poručiti online i uživati u njihovim odličnim proizvodima.

13. Destilerija Novićević (Velika Plana)

U Destileriji Novićević veruju da sve počinje od vrhunskog meda. Nije ni čudo, jer je njihova destilerija najpoznatija upravo po rakiji od meda – medovači, Destilerija Novićević nalazi se u Velikoj Plani i predstavlja mladu, perspektivnu porodičnu firmu, za čiji se kvalitet i ukus proizvoda nadaleko čuje. Njihova glavna zvezda medovača jedinstvena je rakija na našem, ali i na svetskom tržištu. Ona jeste napravljena od meda, ali je “ljuta kao zmija”. Nevena Novićević, koju smo već pominjali u našem tekstu o medovači i medovini, inženjer je prehrambene tehnologije, a svoje znanje je pretočila u medovaču jačine 40%. koja nastaje dvostrukom destilacijom fermentisanog meda. Ova dama je, inače, diplomirala na flaši medovače, pravljenoj od meda iz košnica njenog oca.

Novicevic

U ponudi destilerije Novićević su još i likeri, od maline, višnje i oraha, za koje se kao baza koristi vrhunska rakija od meda, dok se voće kontrolisano uzgaja u selu Baničina. Visokokvalitetnu medovaču Novićevića možete degustirati i kupiti u vinotekama i restoranima širom Beograda, Novog Sada i Požarevca, kao i na pijaci na Banjici u Beogradu, i brojnim manifestacijama posvećenim vinima i rakijama.

14. Destilerija Pevac (Cvetojevac)

pevac

Destilerija Pevac postala je simbol očuvanja tradicije, uz korišćenje najsavremenije tehnologije, koja rezultira prefinjenim ukusima rakija vrhunskog kvaliteta. Svoju istoriju Podrum Pevac počeo je da ispisuje 2008. godine, a svakodnevno je upotpunjuje snagom vizije i pretače u najfinije arome i ukuse rakija kojima je teško reći ne! Proizvodni pogon nalazi se nadomak Kragujevca, u ušuškanom seocetu Cvetojevac, gde nastaje magija pravljenja rakije. Proizvodni kapacitet dostiže 100.000 litara godišnje dok je izvozni potencijal 2019. godine dostigao 70% od ukupne proizvodnje što je još jedna potvrda kvaliteta i uspeha. “Podrum Pevac” iznedrio je rakije autentičnih ukusa dunje, kruške, šljive, maline, kajsije i loze koje donose nesvakidašnji ukus za sva čula. Ono po čemu se izdvaja je „Zlatni Pevac“ – rakija od dunje sa 23 karatnim jestivim listićima zlata. U sklopu destilerije i vinarije postoji degustaciona sala moderno opremljena za sve one koji žele da vide i probaju ono što “Podrum Pevac” proizvodi – rakije, vina i kraft piva. Proizvode destilerije Pevac možete pazariti širom Srbije (Beograd, Požarevac, Kragujevac, Čačak, Kraljevo, Užice, Milanovac), a prodaju se i u Crnoj Gori, Bugarskoj i Češkoj.

15. Destilerija Stara pesma (Bajina Bašta)

starapesma

Pre više vekova u jednom od najlepših sela – Pepelj, smeštenom na obroncima planinske lepotice Tare, doselili su se Ilići. Brzo su uvideli prirodne pogodnosti za gajenje voća. Generacije potomaka nastavile su tradiciju podizanja voćnjaka, pravljenja buradi i pečenja rakije. Na istim padinama, potomci sade voće i peku rakiju i dan-danas. Rakija kao rakija – skoro ista, a ipak različita, pa se uvek govorilo kako je Ilića rakija pitkija, raspevanija i aromatičnija od drugih. Generacije su vredno radile, radovale se životu uz piće i pesmu, pa tako i nastade rakija “Stara pesma” na radost i ponos sadašnjih i budućih generacija.

 Destilerija Stara pesma, baš zaslužuje to ime. Ovde se sve radi uz pesmu i ništa nije teško. Kuća rakije Stara Pesma pruža mogućnost individualnih i kolektivnih poseta koje podrazumevaju obilazak destilerije i podruma, upoznavanje sa njihovim načinom proizvodnje i degustaciju rakija u autentičnom okruženju. A, pored različitih vrsta rakije od šljive, Stara pesma proizvodi i dunju, viljamovku (čistu i sa plodom), kajsiju, staru kajsiju, travaricu, klekovaču, staru jabuku…

16. Belgrade Urban Destillery (Beograd)

Barell

U okviru restorana nacionalne i internacionalne kuhinje “Barrel House”, smeštena je i njihova sopstvena zanatska destilerija – Belgrade Urban Destillery, u kojoj nastaje više od 20 vrsta rakija i jakih alkoholnih pića u ograničenim serijama. U procesu proizvodnje ovih kvalitetnih žestokih pića, destilerija poštuje tradicionalan način proizvodnje, pa ih pravi dvostrukom destilacijom na malim bakarnim kazanima, uz smele recepture i nove kombinacije ukusa, Belgrade Urban Destillery predstavlja srpsku rakiju na potpuno nov način u prvoj mikro-destileriji otvorenog tipa u Beogradu. Svi sudovi sa proizvodima imaju jasno istaknute hemijske analize koje garantuju sastav i kvalitet, a sve rakije i likeri se mogu degustirati i na licu mesta flaširati u boce, zapremine 0,5 litara do jednog litra. Kada se destilerija nalazi u okviru restorana, pravo je blago probati ukuse njihove šljive, dunje, kajsije, jabuke, kruške i raznih likera vrhunskog kvaliteta. Fantastično je iskustvo gledati kako Vam sopstvenu rakiju, koju su “malopre” proizveli, pred Vašim očima sipaju u boce, u kojima ćete uživati i u prijatnosti svoga doma. A njihovo stručno osoblje Vam je na raspolaganju svakim danom od 08 do 22h, osim nedelje, kada sa Vama o rakiji mogu popričati od 10 do 16h.

17. Stara Sokolova (Užice)

starasokolova

“Tajna Stare sokolove je u većem broju manjih tajni. Najlepša od njih je u neobičnoj ljubavi rakije i hrastovog bureta”, objašnjava Radisav Rade Bogdanović tajnu stare (ne manastirske) rakije, koja već godinama nastaje u njegovoj Staroj Sokolovoj. Bogdanović je magistar mašinstva, osnivač i vlasnik „Stare Sokolove“, a pre 25 godina započeo je putovanje ka vrhu, i tradiciju predaka u proizvodnji rakije pretočio u posao. Stara Sokolova danas proizvodi 150.000 boca rakije godišnje, u skladu sa svetskim evropskim standardima, sa preporučenim procentom alkohola, određene boje, mirisa, ukusa i vizuelnog identiteta. Koristi se samo voće domaćih proizvođača i to mešavine starih autohtonih sorti i novih kvalitetnih rakijskih voćnih sorti. Na tržište širom sveta izvozi se 70% proizvodnje, pa se Stara sokolova danas pije od Australije, preko Rusije, Balkana i Zapadne Evrope do Kanade, Amerike i Bliskog Istoka. Može se kupiti u svim trgovačkim lancima u zemlji, benzinskim stanicama, luksuznim vinotekama, veleprodajama pića. Pije se sa uživanjem u prestižnim hotelima, restoranima, poznatim kafanama Srbije i prestonicama bivših republika. Ova višestruko nagrađivana rakija rado je viđen gost kod ljubitelja dobre šljive, ali i vinjaka, kajsije i dunje, koji se takođe proizvode u ovoj destileriji.

18. Zlatna dolina (Karan)

zlatna dolina

Rakija Zlatna dolina nastala je od najboljih srpskih rakijskih sorti, koje u rejonu užičkog kraja, gde je destilerija Gvozdena Kovačevića smeštena, daju najkvalitetniji plod. Sve ide kako treba, bez upotrebe bilo kakvih hemijskih sredstava, voće se skuplja iz njohovih voćnjaka, stavlja na previranje u drvene kace, destilacija se vrši odmah po previranju, a rakija je spremna za odležavanje u hrastovim buradima. Tu se čuva godinama, a hrastovina je dodatno oplemenjuje. Visokokvalitetna rakija sa etiketom Zlatna dolina nagrađivana je mnogo puta.To je potpuno prirodan proizvod, koji za mnoge restorane i kafane ovog kraja u kojima se decenijama služi, nema konkurenciju. Porodica Ivanović je imala dozvolu Kraljevine Jugoslavije za proizvodnju rakije, koja je bila popularna i na dvoru, među plemstvom.

Još iz tog vremena na srpsku trpezu, a i šire, iz ove destilerije smeštene u selo Karan, kod Užica, stižu šljivovice po starim receptima, koji nemaju alternativu. Osim od šljive (u asortimanu su rakije stare dve, šest i 12 godina), Zlatna dolina proizvodi i rakiju od jabuke, dunje, viljamovku, medovinu…

19. Akov Rakija (Kraljevo)

akov rakija

Ako ti se krv ugreje, a srce zaigra i vatrena energija prostruji čitavim telom, mašta zakovitla i probudi sva tvoja čula. Znaćeš da je Akov! Akov je stakleni balon za rakiju od 54 litra u kome se čuva rakija. Za proizvođače Akov Rakije, to je merna jedinica za čula, balon gde čuvaju decenijsko usavršavanje i posvećenost koji na jedinstven način provociraju Vaša čula. Oni sve rade po osećaju, a vredne kapi čuvaju u akovu. Njihova rakija je produkt sveprisutne prirode, ali kažu, dopire do posebnih ljudi. Do ljudi koji prepoznaju pravi miris, ukus, zvuk i dodir. Do ljudi koji su iskonski hedonisti, i onih koji slučajnosti nazivaju sudbinom. Jer svaka kap Akov rakije je produkt razumevanja prirode krajeva odakle su potekli, pokušaja, kombinacija, i pogodaka! U ovoj destileriji kažu da nije lako napraviti jedinstvenu rakiju koja provocira, rasplamsava, i u isto vreme miluje sva Vaša čula. A njihove rakije to svakako rade. I svako će priznati da su posebne. Odlična im je rakija od jabuka, grožđa, šljiva i dunja, a možda najzanimljivija iz njihovog asortimana jeste – rakija od šargarepe. Probajte je! Živeli!

Uslovi za otvaranje destilerije

Okvirno je za otvaranje destilerije potrebno oko 10.000 evra, kako biste je opremili dobrim sudovima, ali na pitanje kako otvoriti destileriju, prvi odgovor je da napravite zasad pod voćem. Za zasad pod šljivama, kako smo na početku teksta pomenuli, potrebno je oko 2.000 sadnica. Prvih sedam-osam godina mlade šljive ne rađaju, pa ćete meku rakiju kupovati i od nje praviti svoju prepečenicu.

Odmah pored pitanja kako otvoriti destileriju, stoji i pitanje kako registrovati destileriju. Za to je najbolje pročitati Pravilnik o uslovima u pogledu objekata, prostorija, opreme i uređaja, kao i znati osnovnu putanju kako biste registrovali destileriju. Uglavnom je akcenat na prostorijama, odnosno objektu koji ste odredili za budući biznis, šta u njima sme, a šta ne sme da bude. Zatim se putanja kreće od registracije preduzeća, dozvole za proizvodnju alkohola, dozvole od Ministarstva finansija,  Ministarstva poljoprivrede. Imajte na umu da troškovi startuju onog momenta kada ste preduzeće registrovali u APR-u.