Istorijat sorte “Merlot”

Najranije spominjanje sorte merloa zabeleženo je još 1784. godine, u istorijskim spisima iz Bordoa, regiona na jugozapadu Francuske. Njegovo ime potiče od francuske reči “merle”, što znači “mladi kos”, a vezuje se ili za prelepu tamno plavu boju grožđa ili su ga tako nazvali zbog velike sklonosti ove ptice prema slatkim, mirisnim zrnima ovog grožđa, zbog čega vinogradari u Bordou sa ovim pticama već vekovima vode pravi rat.

Istorijat

Pod imenom Merlo (Merlot), u Francuskoj se pojavljuje 1824. godine, a u Italiji kao Bordo tri decenije kasnije.

Smatra se da je merlo potomak kaberne frana, a srodnik sorti kaberne sovinjon, malbek i karmenere, s kojom su ga u francuskoj često mešali. U prilog ovoj tvrdnji govori i činjenica da je sve do 1993. godine, Čile izvozio ogromne količine karmenera greškom misleći da je u pitanju merlo. Te godine su genetska istraživanja pokazala da je većina zasada za koje se mislilo da su merlo, u stvari, bili zasadi karmenera, stare sorte, takođe poreklom iz Francuske.

Merlo je veoma rasprostranjen u celom svetu, a dve trećine vinograda se nalazi u Francuskoj

Rasprostranjenost i osobine

Merlo je crno grožđe tamno plave boje, veoma rasprostranjen u celom svetu. Dve trećine vinograda, oko 115.000 hektara, se nalazi u Francuskoj. U Italiji je merlo peta najzastupljenija sorta grožđa, a jedna od popularnih turističkih tura u ovoj zemlji je i Strada del Merlot – Ulica merloa, duž reke Isonzo. Merloa ima i u Alžiru, delovima SAD, posebno Kaliforniji, Argentini, Čileu, u manjim količinama se gaji u južnim delovima Australije, Meksiku, na Balkanskom poluostrvu, u Izraelu, Turskoj, Kini…

Uzgaja se u mnogim oblastima gde i kaberne sovinjon, samo u hladnijim delovima s obzirom na to da ranije sazreva.

Rasprostranjenost osobine

Ovu lozu je lako prepoznati zbog opuštenih grozdova i velikih bobica tamno-plave boje. Malo je svetliji u odnosu na kaberne sovinjon, ima tanju pokožicu i drugačiji tanin. Količina šećera je veća, dok je nivo jabučne kiseline niži.

Merlou pogoduju hladna zemljišta i kamenite podloge. Veoma je adaptibilan, pa mu i glinovito zemljište odgovara. Da bi se dobio visok kvalitet grožđa, merlo treba gajiti na rastresitim, umereno plodnim, toplim i krečnim zemljištima. Sorta je srednje osetljiva na plamenjaču i pepelnicu, a relativno otporna na sivu trulež. Svrstava se u grupu otpornih sorti grožđa na zimske mrazeve, pa može da izdrži i do minus 28 stepeni Celzijusa.

Merlo ima naglašene voćne arome, osećaju se prvenstveno arome bobica i šljiva, a često su prisutni i biljni tonovi. Vino je crveno, srednje punog tela, meko i zaokruženo. Sve su to osobine koje ga lako uparuju sa širokim asortimanom hrane. Ne bi ga eventualno trebalo kombinovati sa ribom i zelenim povrćem jer bi lako mogao da “nadvlada” ukus hrane, kao ni sa mnogo začinjenim jelima koja će “nadvladati” njega.

Inače, od merloa se pravi jedno od najskupljih vina na svetu Chateau Petrus, u kojem se nalazi i oko 5% kaberne frana. Ovo vino u srpskim vinotekama dostiže cenu veću i od 400.000 dinara po boci!

Smatra se da je merlo potomak kaberne frana, a srodnik sorti kaberne sovinjon, malbek i karmenere, s kojom su ga često mešali

Merlo u Srbiji

U Srbiji je merlo poslednjih godina, uz prokupac, dobio možda i najviše na popularnosti, ali i na kvalitetu. U poslednje vreme imamo vina od ove sorte na kojima bi nam i mnogo vinske nacije pozavidele.

Merlo Srbija

Širom Srbije – u Jagodini, Šumadiji, Negotinskoj krajini i niškom regionu, već su se pohvalili sa ozbiljnim bocama na temu merloa. Zahvaljujući najviše vinarijama iz ovih krajeva, merlo se u Srbiji, pored kabernea i prokupca, izborio za dostojno mesto na našoj trpezi.

hektaravinograda je u Francuskoj prekriveno zasadima merloa

dinarakošta boca jednog od najskupljih vina na svetu Chateau Petrus, dobijenog uglavnom od merloa

Beli merlo

Kao rezultat ukrštanja merloa i belog grožđa Folle Blanch, dobijena je i sorta beli merlo (Merlot Blanc), koja se danas lako gaji i predstavlja nezavisnu belu sortu, čija jedina sličnost sa “pravim“ merloom leži u obliku listova.

Beli merlo

Merlo blan se dobija na isti način kao i njegov poznatiji rođak, beli zinfandel, tako što se grožđe presuje i, posle kratkog kontakta sa pokožicom, dobijeni roze sok se otače iz šire kako bi fermentisao.

Postoji i beli merlo koji se lako gaji i nezavisna je bela sorta, čija sličnost sa “pravim” merloom leži samo u obliku listova

5 najboljih Merloa koje bi trebalo probati

  1. The Merlot 2017 – Vinarija Madžić, Selevac – Šumadija
  2. Manifest Grand Cur 2017 – Cilić, Jagodina – Tri Morave
  3. Merlot 2018 – Vinarija Todorović, Knjaževac – Potrkanje
  4. Izba Merlot 2017 – Izba Jovanović, Vele Polje – Niš
  5. Lily 2017 – Bikicki, Banoštor Fruška Gora