Klisure su prirodni predeli koji nastaju rečnom erozijom, najčešće u planinskim predelima i visoravnima, a krase ih visoke i strme strane koje se pri dnu sužavaju. Litice štite vegetaciju, pa su šume u ovim predelima bogate i bujne. To su mesta na kojima Vam priroda oduzima dah toliko lepim i uzbudljivim predelima koje treba upoznati i posećivati. Klisure u Srbiji su brojne, neke poznate i van granica naše zemlje, neke poptuno nepoznate. To su mesta koja izazivaju poštovanje i divljenje, i prirodne lepotice kojima je naša zemlja bogata, a danas govorimo o nekim od najpoznatijih i najlepših klisura, kojima su naročito bogati istočni i zapadni delovi Srbije.

Klisure su prirodni predeli koji nastaju rečnom erozijom, krase ih visoke i strme strane koje se pri dnu sužavaju, i mesta su čija lepota zaslužuje poštovanje i divljenje

Uz to što čuvaju floru i faunu, klisure su u prošlosti imale važnu ulogu i u očuvanju samih naroda. Nepristupačni teren bio je spas stanovništvu koji je bežalo od neprijatelja. Kao sećanja na boravak u ovim vrletnim prostorima, ovi ljudi su ostavili brojne skrivene dragulje: manastire i naselja ušuškavana daleko od neprijateljskih pogleda i naleta tuđinskih vojnika.

Klisure u Srbiji danas nude više od zaštite, a to je lep i aktivan odmor i divljoj prirodi.

kilometara je dugačka Đerdapska klisura, najduža i najveća klisura u Evropi

metara je najveća dubina Ovčarsko-kablarske klisure

kilometra je dugačka Jelašnička klisura, jedna od najkraćih klisura u Srbiji

Klisure danas privlače drugačiji tip putnika namernika od onih koji su svoje utočište i skrovište tražili i našli među strmim stranicama ovih predela. One su danas magnet za radoznale turiste i zaljubljenike u prirodu koji žele da pobegnu iz buke grada. Zbog spoja dobro očuvane prirode i fascinantnih struktura koje je ljudska ruka izgradila na najneočekivanijim mestima, klisure u Srbiji imaju veliki potencijal da postanu zanimljive turističke destinacije.

Premium Srbija izdvaja 10 TOP klisura u Srbiji koje obavezno moraju da se nađu na Vašoj mapi putovanja, ukoliko ste istinski zaljubljenik u prirodu:

Neobični uklješteni meandri Zapadne Morave, redak i atraktivan fenomen prirode, čine Ovčarsko-kablarsku klisuru jednim od najdivnijih predela u našoj zemlji

1. Ovčarsko-kablarska klisura

Ovčarsko-kablarska klisura je pravo remek-delo prirode! Na 18 km od pitomog grada Čačka, između planina Ovčara i Kablara, naići ćete na ovu divlju lepoticu i jedan od najdivnijih predela u našoj zemlji. Klisura je duga oko 20 km, sa najvećom dubinom od 710 m, a ono što je čini posebno interesantnom su neobični uklješteni meandri Zapadne Morave, redak i veoma atraktivan fenomen prirode. Ovčarsko-kablarska klisura sa neverovatnim šarolikim prizorima prirode i kompleksom manastira koji se nalaze u tom kraju, predstavlja izuzetnu turističku destinaciju. Zbog neverovatnih posebnosti koje u sebi objedinjuje, proglašena je spomenikom prirode. Najposećenije atrakcije u Ovčarsko-kablarskoj klisuri su stari manastiri (ima ih 10, a veruje se da ih je bilo znatno više) i Ovčar banja. U njoj se nalazi i vidikovac Kablar sa koga se pruža, po mišljenju mnogih, jedna od najvelelepnijih panorama u Srbiji. Zapadna Morava pregrađena branama, čime su formirana tri veštačka jezera. U njima je dozvoljeno plivanje, ribolov i vožnja čamcem. Ovčar i Kablar su pogodni i za planinarenje, a danas na njima postoji osam obeleženih planinarskih staza. 

2. Đerdapska klisura

Đerdap je gotovo mitsko mesto, a predstavlja najdužu i najveću klisuru u Evropi, dužine 100 km. Dunav cepa litice svojim tokom, pa one liče na ogromna vrata. Zato i ne čudi što je Đerdapska klisura u narodu poznata još i pod nazivom Gvozdena ili Železna vrata. Klisura je puna arheoloških nalazišta, a kompletno područje proglašeno za jedan od pet nacionalnih parkova Srbije. Jedna od najmisterioznijih tačaka u Srbiji nalazi se upravo na području Đerdapske klisure – lokalitetu koji otkriva priču o jednom od najsloženijih kultura praistorije za koje danas znamo. Ovi daleki stanovnici Đerdapske klisure bili su izuzetni ribari, ali i umetnici, pa su iza sebe ostavili neobične ribolike skulpture. Sada se tu nalazi centar za posetioce, koji pod svojom kupolom čuva ostatke kulture koja je svojim otkrićem zapanjila čitav svet. Zbog brojnih arheoloških nalazišta, zaštićenih vrsta biljnog i životinjskog sveta, drevnih tvrđava, vidikovaca, jezera i naselja, prostor Đerdapske klisure veoma je popularan među turistima, kako iz Srbije, tako i iz inostranstva. Krstarenje Dunavom jedan je od zanimljivih i atraktivnih načina na koji možete da upoznate i osetite magiju ovog tajanstvenog mesta. 

3. Svrljiška / Niševačka klisura

Nadomak Niša nalazi se Svrljiška klisura, najveći ponos opštine Svrljig, koja vodi poreklo još iz doba Rimskog carstva. Klisura je najlepša u predelu od sela Niševca do Palilule, i na tom potezu poznata je kao Niševačka klisura. Tu šetači mogu da vide izuzetne predele stena među moćnim zelenilom. Nekada su ovo mesto posećivali najimućniji ljudi u zemlji, pa su u tom kraju postojale najraskošnije vikendice. Sada mali broj ljudi posećuje ovo parče raja na jugu. Niševačka klisura, koja je deo Svljiške klisure, je još jedno od mnogobrojnih mesta u Srbiji prema kojima je priroda bila velikodušna, a ljudi nisu znali i umeli da upotrebe njen turistički potencijal. Kao takva, ostaje voljeno mesto planinara i putnika koji žele da se sklone u netaknutu tišinu prirode. Posebno interesantan prizor stvara predivni meandar reke, poznat pod imenom Banjica. U antičko vreme u ataru sela Niševca nalazio se i Timakum Minus, tvrđava, čije su kule porušene 1999. godine za vreme NATO bombardovanja. Sagradili su je Rimljani u 1. veku naše ere.

4. Jelašnička klisura

Još jedna srpska lepotica – Jelašnička klisura je rečna dolina, koja krasi jednu od naših najlepših planina, Staru planinu. Ova rečna dolina se useca u krečnjačku masu zapadnih obronaka Stare planine. Jelašinačka klisura deo je rečne doline Jelašinačke reke, a od 1995. godine je, zbog neverovatnog bogatstva flore i faune, proglašena parkom prirode prve kategorije. Jelašnička klisura jedna je od najkraćih klisura u našoj zemlji. Prostire se dužinom od svega 2 km, a široka je oko 30 m. Od ostalih klisura je izdvajaju neobične kamene formacije, gipki vodopad i jedna od najboljih tačaka za penjanje po stenama u Srbiji.

pećina i koja više, krasi klisuru reke Gradac

godine Jelašnička klisura proglašena parkom prirode prve kategorije

5. Sićevačka klisura

Sićevačka klisura predstavlja još jedan fascinantan dar prirode. Nalazi se u južnim krajevima naše zemlje. Nišava jeovu klisuru usekla između Suve planine i Svrljiških planina. Kao i na Đerdapu, i ovde su se probijali važni internacionalni putevi. Nalazi se na 17 km od Niša, a isto toliko je i dugačka – 17 km. Pomalo zastrašujuća zbog strmih stena, ova rečna dolina ima nespornu lepotu i snagu. Zbog bogate flore i faune Sićevačka klisura je proglašena parkom prirode. Najlepši pogled na klisuru pruža se iz sela Sićevo, po kome je klisura dobila ime i gde, osim u moćnom prizoru, možete uživati i u kvalitetnom vinu po kome je ovaj kraj poznat. U klisure je smeštena i Hidrocentrala Sveta Petka, izgrađena prema projektu Nikole Tesle i Đorđa Stanojevića. Puštena je u rad 1908. godine, kada je osvetlila prvu kuću u Nišu.

6. Grdelička klisura

Grdelička klisura se nalazi u jugoistočnoj Srbiji u dolini Južne Morave, a ime je dobila po naselju Grdelica, koje se nalazi na samom ulazu u klisuru. Možda je jedna od najpoznatijih klisura u Srbiji, ali nažalost ne po svojoj lepoti. Česti odroni i nepažljivi vozači su je decenijama činili jednom od najopasnijih mesta za vozače u našoj zemlji. Neimari su više od 30 godina vodili bitku sa njenim nepristupačnim terenima i klizištima, a u cilju izgradnje autoputa, koji danas prolazi kroz nju. Iako prelepa, ova klisura nije turistička destinacija u punom smislu. Njeno ime znači još i zla klisura. Međutim, manje je poznat i njen drugi naziv – Balkanska lepotica, kako su je nazvali ekolozi u Bratislavi.

Ime Grdelička klisura znači i zla klisura, ali ona nosi i manje poznat naziv – Balkanska lepotica, kako su je nazvali ekolozi u Bratislavi

7. Gornjačka klisura

U magičnom homoljskom kraju, među bujnim hrastovim šumama, leži još jedna srpska prirodna lepotica – Gornjačka klisura. Stvorila ju je reka Mlava, a dugačka je 16 km. Legenda kaže da je u klisuri postojala šuma jorgovana koju je zasadila carica Milica lično. Nažalost, kao i mnogo drugih atraktivnih mesta u našoj zemlji, ni Gornjačka klisura nije obezbeđena kao potencijalni turistički hit, već je danas prvenstveno destinacija za alpiniste i planinare.

8. Ibarska klisura

Jedini prirodni put koji spaja centralnu Srbiju sa Kosovom i Metohijom je Ibarska klisura, nastala na području srednjovekovne države Nemanjića, koja je tu cvetala. Klisura reke Ibra prostire se od Kraljeva do Raške, a tu su i veoma značajne sprpske svetinje, manastiri Studenica, Đurđevi Stupovi i Sopoćani. Drevno utvrđenje Maglič uzdiže se na brdu iznad Ibra. Međutim, ovu tvrđavu je zasad gotovo nemoguće posetiti, jer se do nje može stići samo ako bi se preplivala reka. U toku je njena rekonstrukcija, koja će, nadamo se, obezbediti i mogućnost poseta ovom predivnom i za našu zemlju značajnom mestu.

9. Klisura reke Gradac

Da je Gradac jedna od najčistijih reka u Evropi tvrde stanovnici Valjeva i okoline. Ali, njihovo mišljenje su potvrdili i ekolozi u Peruđi, pa je ova predivna reka danas jedna od retkih čiju vodu možete da pijete. Živopisnog je izgleda i bogata bilnjim i životinjskim svetom, a krasi je i više od 70 pećina. Gradac je reka ponornica, izvire ispod planine Povlen, pa ponire i ponovo izbija kod sela Bogatića, te teče prema Valjevu, gde se uliva u reku Kolubaru. Klisura reke Gradac je topla preporuka za sve turiste i avanturiste i jedna je od retkih klisura u kojoj možete organizovati ispunjen porodični izlet.

10. Milivska klisura

Jedno od najlepših  i najsimpatičnijih izletišta u Srbiji, Milivska klisura, nalazi se kraj sela Miliva, na 5 km od Despotovca. Ovu malu klisuru formira reka Miliva, koja se uliva u Resavu. U živopisnom pejzažu uživaćete u uređenim predelima, ukrašenim mostićima, klupama i konakom sa velikom pokrivenom terasom. U okviru izletišta nalazi se i mala pećina, koja je, doduše, samo manjim delom dostupna za javnost. Milivska klisura nije gigantsko delo prirode popud Đerdapa ili Ovčarsko-kablarske klisure, ali je ljupko i prijatno mesto za izlete i porodično roštiljanje.