Da bismo uopšte započeli tekst na temu autofagija i kafa, važno je da znamo šta je to autofagija, zapravo. Dok svi vrlo dobro znamo šta je kafa. Šalu na stranu, autofagija je proces koji ćelije koriste kako bi razgradile i reciklirale ćelijske komponente. Odnosno, to je proces koji se odvija u ćelijama i bukvalno znači “jesti samog sebe”. Čitav proces dobio naziv jer ćelija razgrađuje svoje organele kako bi došla do energije ili kako bi reciklirala oštećene organele, pa onda i ćelija jede samu sebe.

Autofagija je prirodan proces tela da reciklira stare ćelije i da ih iskoristi za građenje novih, zdravih; to je prirodno oporavljanje tela, uz koje smo zdraviji, lepši i mlađi

Autofagija je svojstvena svim živim organizmima, uključujući i nas. Zahvaljujući njoj ćelije se, zapravo, oslobađaju nepotrebnih delova, a celo telo od nepotrebnih ćelija. I sve je to priroda tako savršeno posložila i ćelijama dala tu neverovatnu i korisnu sposobnost da izbace ono što im je suvišno ili štetno. 

Zahvaljujući autofagiji, ćelija se čisti od infekcija koje su ušle u nju i toksina koji su nastali tokom ćelijskih procesa. Procesom autofagije eliminišu se bakterije i virusi iz organizma i leči se i bilo kakva vrsta infekcije. Telo postaje zdravije i mršavije, a koža se revitalizuje i zateže. 

Dakle, autofagija je prirodan proces tela da reciklira stare ćelije i da ih iskoristi za građenje novih, zdravih. Njome se prirodno oporavlja čitavo telo, i ona čini da budemo zdraviji, lepši i podmlađeni.

Osumi kaže da narušavanje procesa autofagije može da dovede do Parkinsonove bolesti, dijabetesa, pa čak i raka

Autofagija i Nobelova nagrada

 
Autofagija Nobelova nagrada

Japanski ćelijski biolog Jošinori Osumi je 2016. godine za otkriće mehanizma autofagije dobio Nobelovu nagradu! Ovaj fenomen su naučnici otkrili 60-tih godina prošlog veka, međutim do Osumija nije se baš razumela komplikovanost tog mehanizma. Ovaj naučnik je otkrio gene koji su odgovorni za nju. Takođe je došao do zaključka da narušavanje procesa autofagije može da dovede do Parkinsonove bolesti, dijabetesa, pa čak i raka.

Autofagija se najintenzivnije dešava kada je telo pod stresom ili kada se, na primer, izgladnjujemo. Odnosno, ako želimo da pokrenemo proces autofagije nećemo jesti od 12 do 36 sati. Najbolji efekti se postižu kada se ne jede 24 do 48 sati. Tada ćelija uzima energiju iz unutrašnjih resursa, odnosno iz bilo kog nagomilanog „otpada“, a to uključuje i patogene bakterije. Time je nobelovac potvrdio da je ponekad korisno da gladujemo i postimo jer se tada naše telo čisti.

Kafa i autofagija mogu zajedno, naime ovaj omiljeni topli napitak ne prekida proces prirodne “reciklaže” ćelija, već ga, naprotiv, stimuliše 

Autofagija i kafa – Kakav je taj odnos?

 

Preskočićemo još medicinskih činjenica koje se vezuju za autofagiju i sada je povezati sa našom temom, odnosno kafom (mada se i tu sve vrti oko medicine). Kakav zapravo odnos imaju autofagija i kafa, jedan od omiljenih napitaka koje konzumiraju ljudi širom sveta?

Odnos autofagije kafe

Iako je nobelovac Osumi potvrdio da je telu povremeno potreban post, autofagija i post nisu isto, mada je post verovatno najlakši način da se autofagija stimuliše. Autofagija je prirodan proces u telu koji se odvija sve dok je ne poremetimo novom hranom. Zašto sad ovo pominjemo? Zato što je glavno pitanje da li, pored hrane, i konzumiranje kafe može da prekine proces autofagije? Naučnici su dokazali da ne samo da kafa ne prekida ovaj za organizam važan proces, već je korisna za njega. E sad, da ne ulazimo u mikrobiologiju i još detaljniju medicinu, reći ćemo Vam da kafa nema proteine i zbog toga ne prekida autofagiju.

Ne da ne prekida, već polifenoli – mikronutrijenti koji se uglavnom nalaze u biljkama, a koje kafa sadrži, zapravo mogu da je stimulišu. Polifenoli su prepuni antioksidansa i pomažu kod problema sa varenjem, kod gojaznosti, dijabetesa, neurodegenerativnih i kardiovaskularnih bolesti. Naučna studija rađena na miševima dokazuje da između prvog i četvrtog sata nakon davanja kafe, kod miševa dolazi do pokretanja autofagije u srcu jetri i mišićima.

Japanskinaučnik Jošinori Osumi dobio Nobelovu nagradu za otkriće procesa autofagije

Ako ste uopšte ikada razmišljali o ovom odnosu autofagije i kafe, onda da znate da je kafa pojačava, odnosno stimuliše, i da kafu slobodno možete piti (ali čistu, bez šlaga, šećera ili zaslađivača) bez straha da će prekinuti post ili ometati autofagiju. 

Dakle, ako ste započeli proces autofagije, odnosno proces da ništa ne jedete 24 do 48 sati, kako bi autofagija bila uspešna, možete da popijete jednu do dve šoljice kafe dnevno, bez ikakvih dodataka. A možda je, ipak, najsigurnije da izaberite zeleni čaj koji u sebi ima dosta kofeina.