Odavno je prošlo vreme kada se pod pojmom rakija, smatrala samo šljivoviva, odnosno rakija od šljive, ali ovaj srpski brend će zauvek biti to – srpski brend i pravo srpsko piće. Ipak, poslednjih godina popularne postaju rakije od kajsije, dunje, jabuke, kruške, meda… Kažu stručnjaci da nema tog voća i povrća od koga ne bi bilo izvodljivo napraviti rakiju. Malina je svakako jedna od njih. Pa ako može rakija i od šargarepe, zašto bi nam bila čudna rakija od maline? Pogotovu ako se zna da je malina u potonjim decenijama postala zaštitni znak (naročito zapadnog dela) Srbije.

Rakija od maline, odnosno malinovača se sve više pravi i pije, a to je voćna rakija destilovana iz fermentirane zrele maline. Bezbojna je i prijatnog mirisa maline. Rakija od maline nije loš izbor za proizvođače maline, jer ova voćka mora da se proda čim se ubere, tako da bi proizvodnja rakije od nje “prekratila muke” proizvođača makar u godini kad je otkupna cena loša (što se često događalo). 

Srpski iseljenici su iz Amerike u kasnom 19. veku doneli u našu zemlju prve značajne sorte maline, najpre u valjevski, a potom i u čačanski kraj

I mali, privatni i industrijski proizvođači se slažu da je dobijanje rkije od maline vrlo jednostavan proces. U suštini, isto je kao sa bilo kojim drugim voćem:

  • Odabir voća
  • Previranje (fermentacija)
  • Dodavanje šećera
  • Miksiranje voća
  • Priprema kljuka za pečenje
  • Pečenje
  • Skladištenje

Isti je postupak za dobijanje rakije od bilo koje druge “čudne” voćke, poput kupine, mušmule, dudinje, jagode ili banane. To nam priča domaćin iz Cerove, u blizini Arilja – srca proizvodnje ovog dragocenog crvenog zlata, koji već nekoliko godina pravi malinovaču. Kaže rakija od maline nije njegova “šoljica rakije”, ali prijatelji, gosti i komšije kažu da njihova jeste i da im se ukus sviđa. Njegov postupak dobijanja malinovače je upravo takav, a ovo su otprilike količine sa kojima on radi:

– U posudu stavim 70 kg maline koja tu prevri (fermentira), za šta joj je potrebno oko nedelju do nedelju i po dana. Zatim dodam 3,5-4% šećera, koliko je i dozvoljeno, rastopljenog u vrućoj vodi, u odnosu 1:3 (na jedan deo šećera, tri dela vode) i onda sve to dobro izmiksujem. Fermentacija kreće neposredno posle mešanja. Posle tri nedelje kljuk se stavlja u kazan i pristupa se pečenju, destiliranju. Jedan kazan ovako pripremljenog kljuka, od 100 l komine, daje oko 8 l rakije sa prepekom, jačine oko 19, 20 gradi. U zavisnosti od dobijene količine, rakija se čuva u staklenim balonima i prohromskim sudovima – objašnjava domaćin i podvlači da tradicionalnu šljivovicu, prema njegovom mišljenju, ipak ne mogu da zamene neke nove vrste rakija, te se one i prave u manjim količinama.

05 1

A poznati proizvođač rakije od maline, destilerija Zarić kaže da je, kao veoma retka, neobična i specifična, ova rakija namenjena hedonistima i vrsnim poznavaocima dobrog ukusa svih vrsta pića. Karakteristična po svojim osobinama, ako vam se svidi “na prvi gutljaj” postaće Vaša opsesija, kako se i zove njihova malinovača, ali ako Vam se ne dopadne odmah nemojte je više probati, jer Vam se nikada neće svideti.

Malinovača iz naučne bašte

A Inovacioni centar Tehnološko metalurškog fakulteta iz Beograda i Institut za voćarstvo iz Čačka razvili su, 2015. godine, tehnološki postupak za proizvodnju rakije od maline, koji omogućava korišćenje sirovine tokom cele godine, a ne samo u letnjem periodu kada malina zri i kada se bere.

Ovaj postupak omogućava da proizvođači koriste zamrznutu malinu, uz očuvanje senzornih osobina, mirisa i ukusa, a prednost je i to što na takav način rakija može da se proizvodi od višestruko manjih količina voća. 

Stručni tim instituta je zaključio da je klasičnim postupkom dobijanja rakije od maline potrebno 16 kg ovog voća za proizvodnju litra rakije sa procentom alkohola od 40%, a za tehnološi postupak “traži” svega 1,2 kg maline za istu količinu rakije. 

Rakija od maline se sve više pravi i pije, a to je voćna rakija destilovana iz fermentirane zrele maline; bezbojna je i prijatnog mirisa maline

Malina – od ukrasne do unosne biljke

U našem kraju, imali smo sreće, malina dobro uspeva. Naročito u Ariljskom malinogorju, po kome je ovaj kraj poznat širom sveta, a u kome se gaji oko 40 odsto ukupne proizvodnje ovog voća u Srbiji.  Prema statistici postoji 5.000 “malih fabrika” pod otvorenim nebom koja proizvedu godišnje oko 20 miliona kilograma maline.

01 3

Ipak, prvi žbunovi maline u Srbiji zasađeni kao ukrasna biljka po okućnicama i baštama. Danas je ovo voće jedan od glavnih godišnjih izvora prihode za stotine domaćinstava u jugozapadnoj i zapadnoj Srbiji, iako je gajenje maline izuzetno skupo i zahtevno.

U Srbiji se početak gajenja maline vezuje za kasni 19. vek, za 1880. godinu, kada su, smatra se, srpski iseljenici doneli prve značajne sorte iz SAD-a, najpre u valjevski, a potom i u čačanski kraj. Početak robne proizvodnje vezuje se za kasne 50-te godine 20. veka, kada se i definišu oblasti gajenja, prvenstevno u ariljskom, podrinjskom i podkopaoničkom kraju. U Ariljskom malinogorju prva robna proizvodnja je počela 1957, dok se ozbiljnijoj robnoj proizvodnji pristupilo sa izgradnjom hladnjače 1973 – 1974. godine. Proizvodnja u Srbiji beleži izuzetno visoku stopu rasta od 1981. do 2014, a 2015. godine prinos u našim malinjacima iznosio je više od 100.000 tona roda. Ukupna površina pod malinom u Srbiji je 15,2 hiljade hektara sa tendencijom rasta po prosečnoj stopi od 2,8% godišnje. Proizvodnja maline, inače, u Srbiji varira od 65.000 – 100.000 tona po godini.

03 1

Plodovi najzastupljenijih sorti u ariljskom području su srednje krupni do krupni, gde svaki teži 4-5 grama, čvrstog mesa koje je dobrog kvaliteta, prijatne arome i slatko nakiselog vinastog ukusa.

Od ovakvog voća, rakija ne može da bude loša.

za ovu godinuse u Srbiji vezuje početak gajenja maline

u Ariljskom malinogorjupočela prva robna proizvodnja maline

napravljenaprva hladnjača za skladištenje maline i pristupa se ozbiljnijoj proizvodnji ovog voća

Uparivanje rakije od maline sa hranom

Rakijica se u Srbiji obično pije pre jela, da “otvori” apetit. Tako je i sa malinovaćom. Valja se po jedna vrhunska pre obroka, onda sve bolje “leže”. 

Ipak, rakija od maline lepo ide i uz hranu koja se, ipak, računa u glavno jelo, poput belog grilovanog mesa, garniranog sa voćem, a fantastična je i u kombinaciji sa kremastim voćnim kolačima.

Kakvu god kombinaciju sa jelom da pravite, rakiju od maline pijte lagano, kako biste je osetili svim čulima.

Malinovača je, kao veoma retka, neobična i specifična rakija, namenjena hedonistima i vrsnim poznavaocima dobrog ukusa svih vrsta pića

Malina – Crveno lekovito zlato 

Rolend, bruh, griz ili blok Vilamet ili Miker. Nije važno koja je sorta maline u pitanju, jer je svaka od njih jedna od najzdravijih voćki na svetu. Rakija od ove voćke može se takođe koristiti kao plus u zdravlju, ali samo ako se pije umereno, odnosno ne više od dve čašice u toku dana. Poboljšava varenje i utiče na raspoloženje, a samim tim i na podizanje imunog sistema čitavog organizma.

04 1

Inače je malina veoma lekovita voćka. Izuzetno je bogata snažnim antioksidansima, koji deluju protivupalno, sprečavaju delovanje štetnih bakterija i gljivica. Među njima su antocijani, koji daju malini crvenu boju, resveratol koji usporava starenje, elagitanin koji ima antikancerogena svojstva. Još jedan snažan antioksidans nalazi se u malinama. Količina od 100 g malina, sadrži gotovo polovinu dnevnih potreba vitamina C. Pored njega malina je odličan izvor vitamina B, E i K, sadrži i kalijum, magnezijum, mangan i bakar. Ketoni iz maline povoljno deluju na nivo šećera u krvi i podstiču metabolizam masti, sprečavajući tako njihovo taloženje u organizmu. Malina obiluje i biljnim vlaknima koji podstiču probavu, pa je tako ovo voće odlično i za čišćenje krvnih sudova. U 100 g malina ima samo 52 kalorije, što je svrstava u niskokalorično voće.

“malih fabrika”maline postoji u ariljskom kraju

litarakomine daje oko 8 l rakije sa prepekom, jačine oko 19, 20 gradi

kalorijeima u 100 g maline, što je svrstava u niskokalorično voće

Rakija od maline – Cena

Pomenuta rakija od maline destilerije Zarić  – “Opsesija”, punog je i nežnog sortnog mirisa maline, arome karakteristične za ovu voćku, jakog, izražajnog, impresivnog ukusa i skladno zaokruženog, prefinjenog bukea. Za njihovu malinovaču vrhunskog kvaliteta, u boci od 0,7 l, potrebno je izdvojiti 5.570,00 dinara. Inače, u zavisnosti od proizvođača, cena rakije od maline se kreće od 1.605,00 dinara za polulitarsku bocu, pa do 7.915,00 za flašu od 0,7 l, odnosno 7.215,00 dinara za bocu malinovače od pola litre.

I kao i bilo koju drugu rakiju, najbolje je kada poznajete malog proizvođača, nekog poštenog domaćina, pa kad od njega kupite i rakiju od maline. Tako, pod jedan, znate tačno šta pijete, i pod dva, za to ćete da platite znatno manje, jer ćete izdvojiti od 1.200,00 do 1.800,00 dinara za litarsku flašu ove mirisne žestine.