Čiji je (vojvođanski) bermet? Da li je on definitivno naš? I mogu li taj naziv da koriste i vinari van Sremskog vinogradarskog rejona? Da li samo u Vojvodini ima pravog bermeta? Ovo su neka od čestih pitanja koja se postavljaju kad je reč o ovom desertnom vinu vrhunskog kvaliteta – bermetu. 

Sremski rejon jeste mesto sa nasleđem proizvodnje bermeta, jer je njegova proizvodnja i započeta u okviru nekadašnjih 35 fruškogorskih srednjevekovnih manastira, tako da je sigurno da se najveći broj proizvođača ovog vina danas nalazi u Sremskim Karlovcima, Banoštoru i drugim mestima Sremskog vinogradarskog rejona.

odstoalkohola maksimalno najčešće ima ovo vino originalnog ukusa

pre toliko vekovaKarlovčani su pravili čudesan napitak koji je osvojio i caricu Mariju Tereziju

dinarakošta specijalno aromatizovani Bermet 0,5l Patrijaršijskog podruma Sremski Karlovci
02 Bermet vino

Po definiciji iz vikipedije, bermet je tradicionalno karlovačko slatko aromatizovano vino, originalnog ukusa, najčešće sa 16 – 18 % alkohola. E baš to karlovačko vino bilo je omiljeno vino u Beču i na bečkom dvoru, a služen je i u najboljim bečkim hotelima, gostionicama i restoranima. Još pre pet vekova, Karlovčani su u podrumima svojih kuća po tajanstvenim receptima pravili čudesan mirisni napitak koji je osvojio i habzburšku caricu Mariju Tereziju, koja je boce sremskog bermeta slala u London, na tamošnji kraljevski dvor. Karlovački bermet je bio cenjen i u Parizu, a navodno se na vinskoj karti nesrećnog Titanika nalazio i bermet, mada to nikada zvanično nije potvrđeno. Podrumi srpske patrijaršije u Sremskim Karlovcima, takođe, nisu mogli ni da se zamisle bez stotina flaša ili burića s najboljim bermetom, a i dvorski podrum jugoslovenskog kralja Aleksandra bio je bogato snabdeven bermetom.

Najveći proizvođači vina i danas se nalaze u Sremskim Karlovcima, Banoštoru i drugim mestima Sremskog vinogradarskog rejona

Štiti se geografsko poreklo, ne ime

Istorija piše svoje priče, tako i o ovom čuvenom vinu, ali problem sa zaštitom naziva je danas više nego očigledan. I veoma je kompleksan, jer kako objašnjavaju stručnjaci, za vina i aromatizovane proizvode od vina, nazivi oznaka u Evropskoj Uniji vezuju se za nazive regija, mesta i u retkim slučajevima za nazive država. To znači da su u EU dominantni zaštićeni nazivi vinskih oznaka koji u sebi sadrže geografske odrednice. Taj zakon se ne može primeniti, niti tako zaštititi bermet, jer sama reč Bermet nema geografsku odrednicu u sebi, samo se njegova proizvodnja vezuje za Sremski vinogradarski rejon.

03 Stiti se geografsko poreklo

Ipak je na inicijativu vinarije Kiš, nakon zaštite na nacionalnom nivou 2007. godine, 2011. godine preko Lisabonskog aranžmana Srbija je zaštitili oznaku Bermet u WIPO (Svetska organizacija za zaštitu intelektualne svojine u Ženevi), čime je „obezbeđena zaštita ove srpske oznake u još 26 članica ovog aranžmana, među kojima i u sedam EU zemalja – Bugarska, Češka, Francuska, Mađarska, Italija, Portugal i Slovačka, te da su na taj način stvorene mogućnosti za dalju zaštitu te oznake u EU.

Međutim kasnije se situacija menja i Srbija dobija signal da Evropska unija ne prepoznaje dovoljno svetsko pravo intelektualne svojine, makar ne kada je ova specifična oznaka za vino u pitanju.

Po Zakonu EU dominantni zaštićeni nazivi vinskih oznaka u sebi sadrže geografske odrednice, što sama reč Bermet nema, već se samo proizvodi u Sremskom rejonu

“Pažljiva” administracija EU

Upravo iz razloga nemogućnosti vezivanja geografske odrednice za sam naziv vina, ali i zbog toga što je zbog nekih prethodnih grešaka i nesrećno rešenih slučajeva (kao što je, na primer, oznaka koju je Slovenija zaštitila u EU sa nazivom Teran, što je i naziv sorte koja se gaji u Hrvatskoj; pa je dalje Srbija oborila Hrvatskoj zaštitu naziva Pelinkovac, koji se koristi u svim Ex-Ju zemljama, i kao takav je postao generičan), administracija EU jako pažljiva kada se radi o nazivima koji se koriste u zemljama sa istim ili sličnim jezikom, kao što su slovenske zemlje, jer nazivi ili oznake koje su se koristile u tim zemljama uvek mogu biti predmet spora.

04 Pazljiva administracija EU

Ali, kako smo rekli, EU priznaje nazive sa geografskom oznakom porekla, pa je u skladu s tim, i pored prigovora proizvođača Bermeta iz Srbije, Hrvatska uspela da zaštiti vino s nazivom Samoborski Bermet. Tako da EU administracija očekuje da i naš Bermet dobije prefiks sremski ili fruškogorski. Ali, nezadovoljni su time proizvođači Bermeta, jer on nije generička reč, već se vekovima vezuje samo za Srem i Frušku goru i, kažu naši vinari, tako treba da ostane. I to je tačno, jer uopšte ne morate biti vrhunski poznavalac vina, da biste znali da Bermet aromatizovano vino potiče iz Sremskog rejona, odnosno sa Fruške gore, pa geografski prefiks nikada nije imao potrebu da se deklariše.

Bermet – blago u svakom pogledu

Dobra vest je da se javljaju novi predlozi EU regulative za vina i ukoliko se regulativa izmeni veće su šanse da se oznaka Bermet zaštiti na nivou EU sa takvim nazivom bez geografske odrednice. To je jako bitno jer je ovaj proizvod zaista pravo blago koji ima ne samo tradicionalnu i istorijsku vrednost, već i veliki značaj u pogledu izvoza…

A što bi rekli u crtanom filmu mali plavi Štrumfovi: “Priča je tu da se vidi… I mislimo da se svidi”. Tako se i mi nadamo da će Bermet biti priznat od strane EU kao takav (kroz takozvani Lisabonski sporazum i WIPO priznale su ga dosad Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Makedonija), bez ikakvih geografskih prefiksa, kojih nema ni kroz vekove korišćenja i priznavanja ovog vina na tlu Evrope.

On je poznat, pa neka tako i ostane, samo kao – Bermet! 

I pored prigovora proizvođača bermeta iz Srbije, Hrvatska je uspela da zaštiti vino pod nazivom Samoborski Bermet

 Bermet vino recept – Tehnologija proizvodnje

Ljubomorno svaka porodica čuva neki svoj “magični” sastojak u tradicionalnom receptu za proizvodnju bermeta, ali i pored te dobro čuvane tajne, poznato je da se ovo vino, osim od grožđa, pravi i od aromatičnih biljaka, kao što su majčina dušica, žalfija, cimet, suvo grožđe, suve smokve, karanfilić, suva kora pomorandže i limuna, vanila… Pa se tako u bure slaže red grožđa, pa red bilja, pa sve tako do vrha bureta, da bi se sve to na kraju prelilo, kažu, najboljim vinom od prošle godine. Jedan od najvažnijih sastojaka bermeta je biljka pelin, koja ovom aromatičnom piću daje gorčinu, dok mu cvetovi drugih biljaka daju miris, a njihovi plodovi sladak ukus.

05 Bermet vino recept

Kad je tehnologija proizvodnje bermeta u pitanju, on je i tu specifičan i može se proizvoditi na dva načina, pa tako spada u fortifikovana vina, poput šerija, porta, madere, malage…

  • Prvi način je alkoholnom fermentacijom, koja se odvija do kraja, odnosno proizvodi se suvo vino, koje se zatim zaslađuje koncentrisanom ili rektifikovanom širom, a sadržaj alkohola podešava se dodatkom vinskog destilata.
  • Drugi način je kada se alkoholna fermentacija ne odvija do kraja, već se prekida kratko vreme posle početka procesa, kada je nastalo svega nekoliko procenata alkohola. Alkoholna fermentacija se prekida dodatkom vinskog destilata, a na taj način se dobijaju prirodno slatka vina.

Po važećem pravilniku o kvalitetu i drugim zahtevima za vino, bermet se svrstava u grupu specijalnih vina koja moraju da sadrže minimalno 12 grama po litru ekstrakta bez šećera. Specijalna vina moraju da sadrže najmanje 60 odsto vina. Korekcija alkohola u bermetu trebalo bi da se vrši vinskim destilatom, a sadržaj šećera podešava se dodatkom koncentrisane ili rektifikovane šire.

U proizvodnji osnovnog vina moguće je prekidanjem fermentacije proizvesti prirodno slatko, odnosno likersko vino, a zatim ukombinovati ostale sastojke. Kako i koliko? E to je specifičnost spravljanja ovog unikatnog napitka, kralja fruškogorskih vina, zvanog – Bermet.

Ali, upravo iz tog razloga koji mu, s jedne strane daje tu titulu “kralja” i veo misterije jer ne znamo šta se baš tačno od bilja, osim pelina, nalazi u njemu, u ponudi se pojavila velika šarenolikost kvaliteta, da ne bi bilo loše odrediti koordinate i parametre za bermet, kao što u svetu postoje za druga velika vina.

Karlovački bermet je bio cenjen i u Parizu, a navodno je u olupini “Titanika” pronađeno nekoliko boca ovog vojvođanskog slatkog pića 

Najpoznatija bermet vina u Srbiji

06 Najpoznatija bermet vina u Srbiji

Pišući o receptima za proizvodnju vina, Zaharije Orfelin navodi da se receptura za izradu bermeta razlikovala od kuće do kuće. Orfelin je dao recept koji se odomaćio, sa raznim modifikacijama, po Fruškoj gori. Zbog razlike u recepturi, bermet se u načelu deli na:

  • Manastirski bermet i 
  • Bermet proizveden u privatnim vinarijama.

A među tridesetak vrsta bermeta (najčešće pominjan broj je 27), sigurno ćete pronaći onaj koji je “Vaša šoljica vina”, onaj koji po odnosu aromatičnog bilja u potpunosti odgovara Vašim čulima. 

Svakako nećete pogrešiti ukoliko se odlučite za bocu bermeta iz nekog od karlovačkih podruma vina, poznatih vinarija Kiš (za koju kažu da je “ognjište najboljeg srpskog bermeta”), Kovačević, Erdevik, Mačkov podrum, Fruškogorski vinogradi, Dulkin, Merc, Aleks, kao i onaj bermet koji je, tvrde stručnjaci, “pravo remek-delo” Instituta za vinogradarstvo i vinarstvo u Sremskim Karlovcima.

Bermet se služi kao aperitiv koji otvara apetit, ali Karlovčani dobro znaju da ga je lepo piti i da se odlično slaže uz vanilice ili sladoled.

Cena pravog bermet vina

07 Cena pravog bermet vina

Bermet različitih receptura i kvaliteta, nosi naravno i različite cene. Pa tako u vinariji Kiš možete pazariti buteljku ove vinske poslastice Kiš Bermet Crveni po iznosu između 250,00 i 1.050,00 dinara. Raskošan miris suvih višanja, cimeta, karanfilića, spekulasa, vanile i crne čokolade koji ćete osetiti na nosu, ponoviće se u ustima podržan umerenom slašću i bogatom strukturom ovog vina, tvrde iz podruma Kiš za ovaj bermet. Za Kovačević Bermet Crveni u elegantnoj boci od 0,5 l, izdvojićete 1.080,00 dinara. A poznati specijalno aromatizovani Bermet od 0,5l Patrijaršijskog podruma Sremski Karlovci, možete kupiti za 600,00 dinara.

Sve ove boce, ukoliko želite, možete pazariti i online, ali svakako je izbor bermeta toliko veliki da Vam preporučujemo da ga, u nekoj laganoj šetnji, možda i uz degustaciju u nekom od poznatih karlovačkih vinskih podruma, odaberete sebi ili nekome za poklon.